Prije 13,7 milijardi godina sav svemir koji danas poznajemo nastao je nakon događaja, kojeg znanstvenici popularno zovu Veliki prasak (Big Bang). Tako barem kaže trenutno najviše podržavana teorija o postanku svemira i života.

Za fizičara Sir Rogera Penrosea, to objašnjenje nije dovoljno te je on na tragu dokaza pronađenih u pozadinskoj kozmičkoj radijaciji, došao do zaključka kako stvari ipak nisu tako jednostavne. prema njegovoj procjeni, naš svemir nije prvi, ali nije niti posljednji, koji je nastao, ili će nastati iz Velikog praska.
Trenutni model Velikog praska ne nudi objašnjenje otkud toliko niska entropija, odnosno visoko stanje reda, pri rođenju našeg svemira. Jedna od mogućnosti je da je to stanje nastalo prije samog Velikog praska, što Penrose i tvrdi, prenosi popsci.com. Prema njemu, svemir se vraća u stanje niske entropije, kako se približava svojim posljednjim trenucima ekspanzije u ništavilo. Crne rupe, koje usisavaju svu materiju oko sebe, provode svoj kozmički život skupljajući entropiju iz svemira.

Pozadinsko kozmičko zračenje kao dokaz

Kako se svemir bliži kraju svoje ekspanzije, crne rupe nestaju, vraćajući stvari u stanje reda. Zbog nemogućnosti daljnjeg širenja, svemir se urušava sam u sebe, što je okidač na idući Veliki prasak, tvrdi Penrose. Pozadinsko kozmičko zračenje, vjeruje se, kako je stvoreno u trenutku kad je svemir bio star tek 300.000 godina te se znanstvenici njime služe kao svojevrsnim dnevnikom o svemiru iz tog vremena.
Prema trenutnoj teoriji postanka svemira , temperaturne varijacije u tom pozadinskom zračenju, trebale bi biti nepredvidive i neregularne, ali Penrose i njegov kolega tvrde kako imaju drugačije dokaze. Oni su u tom zračenju pronašli pravilne koncentrične kružnice, koje sugeriraju kako se radi o daleko manjem temperaturnom spektru, kao i dokazu gravitacijskih efekata sudara crnih rupa iz doba svemira prije svemira.

Nešto se veliko događa u svijetu fizike

Zvuči kao velik zalogaj za provariti odjednom, a daleko je ta tvrdnja od rušenja postojećih zakona moderne fizike, pogotovo zato što Penrose mora pokušati još popuniti neke rupe u svojim tvrdnjama. Ipak, nešto se kuha u znanstvenom svijetu, a nije tome dokaz samo Penroseova tvrdnja. Tu su i dva nedavna postignuća CERN-ova atomskog sudarača LHC-a, koji je ponovio Veliki prasak i stvorio prvi atom antimaterije.

članak preuzet s:

Dnevnik.hr

27. studenog 2010.