Poslušajte razgovor s Rickom Simpsonom o dobrobiti konoplje. Njega je put, kojim ga vodi želja za istinom o ovoj zabranjenoj biljci doveo i u Zagreb, pa tako i na Radio 101.

alt=""

alt=""

alt=""

Sve do kraja 18. stoljeća konoplja (Cannabis sativa) bila je nezamjenjiva prediva kultura od čijih se vlakana izrađivala odjeća, konopci i razni drugi predmeti. Dolaskom industrijalizacije, masovna pojava jeftinih sintetičkih vlakana potisnula je ovu kulturu iz proizvodnje. U isto vrijeme uvedena je stroga kontrola ili čak zabrana uzgoja konoplje kao preventivna mjera u borbi protiv njene upotrebe kao droge. Pod tim okolnostima njezin ekonomski značaj je u tolikoj mjeri smanjen da je ona gotovo potpuno nestala iz proizvodnje, prerade i uporabe.

Konoplju su uzgajali u Egiptu prije 6000 godina, kao i u drevnoj Kini, odakle i potiče najstariji zapis o njenoj preradi. Prvi usjev koji je čovjek uopće počeo uzgajati u mnogim državama svijeta - bila je konoplja. Ova višenamjenska biljka nas vraća u vrijeme do prije sto godina kad su svijet pokretali ugljikohidrati, kad su sva vlakna, goriva i lijekovi bili proizvod fotosinteze. Uzgajanje konoplje kao i njena prerada nekada je bio jedan od najunosnijih poslova širom svijeta, posebno u SAD. Konoplja je nazivana usjev od milijardu dolara. Sve do 20. stoljeća konoplja je bila najisplativiji usjev na tržištu. U Americi je njena proizvodnja dostigla vrhunac 1850. u Kentuckyiju, kada je proizvedeno 40.000 tona.

Od 1631. do 1800. zakonsko sredstvo plaćanja poreza u Americi bila je isporuka konoplje. Koliko je konoplja bila važna za državu pokazuje i podatak da su svi oni koji su odbijali uzgajati konoplju u 17 i u 18. stoljeću dolazili pod udar zakona i oporezovani su dodatno. U Virdžiniji se za izbjegavanje plaćanja ovog poreza išlo i u zatvor. Onima pak koji su uzgajali konoplju država je davala posebne poticaje.

George Washington, Thomas Jefferson i mnogi drugi bavili su se uzgajanjam konoplje. Jefferson je čak krijumčario sjeme konoplje iz Kine u Francusku, a zatim u Ameriku. Benjamin Franklin je bio vlasnik jedne od prvih tvornica za preradu konoplje u Americi.

Od svih 300 000 vrsta biljaka na zemlji, niti jedan drugi biljni izvor se ne može usporediti sa nutricionističkim vrijednostim konopljina sjemena. Konoplja ima savršen balans esencijalnih aminokiselina i ulja sve u jednoj biljci. Njeno sjeme također sadrži jedan od najvećih izvora proteina u prirodi a ujedno sadrži i masne kiselina koje potpuno čiste tijelo od kolesterola. Ove masne kiseline ne nalaze se više nigdje u prirodi.

Moguće je da bi danas glad u svijetu bila potpuno iskorjenjena kada bi se uzgoj konoplje mogao obavljati slobodno. U svijetlu ponovne renesanse konoplje sve je veći interes za uzgoj ove kulture kako unutar EU tako i širom svijeta. Razlog velikog interesa za ponovni uzgoj konoplje je povratak prirodnim, biorazgradivim materijalima. Mnogi ističu konoplju kao glavnog kandidata za integraciju u ekološki, organski način proizvodnje.

Konoplja vitalizira tlo, a godišnje naraste par metara te predstavlja bogat izvor biomase pogotovo za proizvodnju papira, bez devastacije prašuma.

Radio 101, razgovor s Rickom Simpsonom o konoplji uredila i vodila: Sanja Pleša.

28. svibnja 2011.